Volim oblikovati narativ kompozicijski tako da postoji slojevitost čitanja i da kontekst ilustracije nije samo onaj koji se doživljava na prvo gledanje’

15.07.2019.
Beck's

Volim oblikovati narativ kompozicijski tako da postoji slojevitost čitanja i da kontekst ilustracije nije samo onaj koji se doživljava na prvo gledanje’

Anja, nova ilustratorica DNA projekta, inspiraciju crpi na svjesnoj razini, iako naglašava bit nesvjesnog vadeći glavne motive za svoje ilustracije iz slavenske mitologije karakteristične za njezin rodni kraj. Kaže kako je u svom stvaralačkom životu prošla puni krug oko ilustriranja – crtati je krenula od malih nogu i na kraju se tome i vratila. Anja nam je također opisala svoj kreativni proces koji rezultira njoj karakterističnim stvaralaštvom, komentirajući i problematiku burnouta u kreativnim industrijama te koliko je bitna disciplina jednog takvog posla.  Anjinu priču pročitajte u nastavku!

S ponosom možemo najaviti da projekt DNA u suradnji s Beck’s pivom dobiva svoj nastavak i ulazi u drugu sezonu, a nakon Ahra, Ivana Stanišića, Nikoline Žabčić i Sanje Stojković, sljedeća ilustratorica čiji će rad krasiti FASHION.HR portal je Anja Sušanj. Na ovaj način talentirani hrvatski ilustratori imaju priliku pokazati svoja djela i predstaviti se široj publici najprije virtualnim putem, a potom i velikom završnicom na kojoj će se proslaviti uspješna suradnja i genijalni radovi. Prošle godine ovaj projekt debitirao je s čak šest talentiranih ilustratora, a sve ilustracije bile su dostupne kao wallpaper te su se mogle preuzeti na računalo ili mobilni uređaj, pa je isto moguće i ove godine. Po završetku projekta svi radovi bili su izloženi u Oris – kući arhitekture.

Anja Sušanj je ilustratorica koja dolazi iz Rijeke, a u svom radu objedinjuje vizualne komunikacije te concept development, odnosno razradu koncepta za ilustracije i ilustrativne proizvode. Svoje obrazovanje brusila je studirajući u Zagrebu i Londonu, a otkrila nam je i da ilustracija i nije nešto što je oduvijek željela raditi. “Ilustracija mi je oduvijek bila interesantna, čak i onda kad je konceptualno nisam percipirala tj. kad nisam znala da ta struka postoji i kako točno izgleda. Mislim da je mene na neki način “pronašla” struka, a ne ja nju, kako to obično biva. Crtala sam, smišljala priče i “ilustrirala” od malih nogu, a da pritom nisam ni bila svjesna, kad sam jednom stasala i ušla u “akademske vode”, da je to zapravo sve bilo indikativno upravo za ovu struku. Stoga sam prošla različite tehnike (u akademskom smislu – od grafike do animiranog filma) prije no što sam “nabasala” na misao da bih trebala biti baš ilustratorica. S time se nekako sve posložilo na svoje mjesto, a ja sam napravila svojevrstan “puni krug” u svom istraživanju; krenula sam od crteža i njemu se vratila“ objašnjava Anja.

Na pitanje gdje crpi inspiraciju te što je ono nešto što ju kreativno pokreće, Anja govori kako je riječ o zbiru različitih stvari; promatranje, skiciranje, čitanje i gledanje, konstantno na razini svijesti, ali i ispod iste, slažući kockice potencijalnih narativa i motiva za crtež. Kad crtam “za sebe” imam se tendenciju okrenuti ka mitološkim i paganskim narativima mojega kraja koji me posebno intrigiraju poradi svoje nedorečenosti i nedokučivosti. Naime, većina je slavenske mitologije i paganizma izgubljena, a rekonstrukcija je malo“ dodaje Anja govoreći kako ju zanimaju začudna bića i neobični narativi, sociološke i etnološke poveznice koje isti posjeduju te priče i knjige.”

Ono što nas uvijek zanima u umjetničkom svijetu je način rješavanja kreativnih blokada, a Anja smatra kako je riječ o neizostavnom dijelu kreativnog procesa. “Čini mi se da oni koji se ne bave kreativnim poslom često romantiziraju umjetničko stvaralaštvo; isto je ipak rezultat istraživanja, misli, puno rada i truda te pokušaja i pogreški. Kreativni proces nije rutinski i ravnomjernan po svojoj definiciji te stoga mora podrazumijevati situacije kad “ne znamo u kojem bismo smjeru išli”, ali se kroz niz pokušaja dosjetimo rješenju.“ Anja u posljednje vrijeme ima sve manji problem s blokadama u radu, a objašnjava da je to produkt istreniranog mozga da jako brzo dolazi do niza kreativnih i konceptualnih rješenja. ”Osobni rad je malo drugačiji jer nema baš nikakvih okvira, ali je stoga cijeli pristup i opušteniji pa ako mi taj dan baš “ne ide” pustim sve i krenem na nešto drugo, a ovom se vratim kad mi “ruka zatitra.”

Iako neobično za umjetničke poslove, Anja nastoji raditi 9-5, što ponekad naravno nije moguće zbog prirode posla.Smatram ovo poslom kao i svakim drugim. Naravno, ja u njemu uživam, ali je to na kraju krajeva posao od kojeg zarađujem i živim te mislim da je zdravo za mene, ali i važno u širem smislu, da se tako vizualne komunikacije počnu promatrati. Da, mi smo kreativci, ali se poput ostalih radnika koji vole svoj posao, moramo od istog ponekad odmoriti te imati rutinu. Burnout je prečest u kreativnim industrijama upravo stoga što su oblikovane tako da posao “ne staje” i mailovi se provjeravaju u ponoć, a ilustracije dovršavaju nedjeljama u 4 ujutro. Nastojim izbjeći taj tip rada, a to sve dobrom organizacijom i komunikacijom s klijentima“ dodaje Anja.

Prema Anjinim dosadašnjim utiscima, na domaćoj sceni ilustratori se sve više cijene, ali svakako “ispod radara” u odnosu na druge oblike vizualnih komunikacija. Objašnjava kako u hrvatskoj ima malo posla te se često očekuje da grafički dizajner radi ilustraciju i obrnuto. Budući da je studirala vani, Anja govori kako je ondje situacija bolja, cjenjenija i to ponajviše u smislu razumijevanja potrebe za istom. “Moje je iskustvo vezano uz London koji je svojevrsna meka za ilustratore i studije ilustracije u Europi, pa je možda neusporediv s ostatkom kontinenta. Tamo ima pregršt posla, ali se mlad, novopečen ilustrator mora natjecati s mnogima, a tako i onima s renomeom, stoga nekad nema mogućnosti dobivanja nekih poslova jer još nema druge “velike” klijente u portfoliju. Sve je to igra povjerenja; klijenti žele nekoga za koga znaju da može odraditi posao u roku i na određenoj razini. Naprosto treba vremena da se kao mlad ilustrator “probiješ”.

“Čini mi se da je ilustracija donekle zanemarena od strane “viših” instanci kulturnog sektora, ali to je slučaj s primijenjenom umjetnosti općenito. Hrvatski muzeji i kulturne institucije vole specifičan tip suvremene umjetnosti, a ilustracija često ne spada u tu kategoriju pošto je ona dio vizualnih komunikacija pa je njihov interes prema njoj često vezan uz svrhu marketinga. Svejedno, mnogi moji klijenti su upravo javne institucije (kao što je Gradska knjižnica Rijeka ili Sveučilište u Rijeci) pa kroz svoj primjer mogu reći da mi se čini da je njima itekako poželjna stavka, a posebice ako je proizvod namijenjen mlađima (većina mojim posljednjih projekata bile su ilustracije za djecu).”

“Što se publike tiče, čini mi se da je možda manje interesantna većini od recimo mladih u UK, ali mislim da je to čisto stvar izlaganja. Mnogi ovdje ne znaju što je točno ilustracija i kad kažem čime se bavim moram specificirati da se radi o “ilustriranju knjiga ili časopisa” kako bi dobili uvid na što točno mislimdodaje Anja.

Kada smo se dotaknuli Anjinog stila ilustriranja, otkrila nam je kako voli stiliziraniji, odnosno konceptualniji pristup narativu. “Volim oblikovati narativ kompozicijski tako da postoji slojevitost čitanja i da kontekst ilustracije nije samo onaj koji se doživljava na prvo gledanje, već se narativ prenosi i opisno, ali i konceptualno. Kod priča je važno da se zadržavaju određeni važni elementi koji se pojavljuju u narativu, a važno je znati odvojiti bitno od nebitnog, što znači da je interpretacija teksta ključna”.

Aktualnost društvenih pitanja uvijek je zanimljiva poveznica koju umjetnici vole koristiti u svom radu, no Anja govori da to ovisi o tome što crta. “Ako se radi o ilustraciji za klijenta, onda pratim brief i njega konceptualno oblikujem. Ako pak crtam za sebe, nekad oblikujem vlastite narative koje ilustriram, a nekad ilustriram neki pojam, ideju, a koja u društvenom smislu jest konceptualna i prenosi neku aktualnu društvenu temu osobnih sloboda, poput feminizma i LGBT prava koji me najviše zanimaju.”

Anja se u budućnosti vidi u radu ilustracija za knjige, bilo za djecu ili odrasle. “Knjige za djecu i slikovnice omogućavaju pristup onim začudnostima koje sam spomenula da mi “pune mozak”, a knjige za “odrasle” su zanimljive zbog konceptualne naravi ilustracije i njene povezanosti s grafičkim dizajnom. Htjela bih se fokusirati na to, iako se ne bih nužno isključivo fokusirala samo na to; nestrpljiva sam po prirodi i volim novine, a najviše me veseli samo crtanje te oblikovanje kompozicije i prvobitnog koncepta.“

Ilustracija koju je Anja izradila za DNA projekt inspirirana je slavenskom mistikom, ali se narativno preoblikovala u nešto što može funkcionirati i kao proizvod budući da je to i funkcija ove ilustracije. U lipnju je solsticij, a po slavenskoj tradiciji tu se noć plesalo oko vatre i vodilo ljubav u prirodi. Isto tako, tada su navodno cvjetale paprati i njihov je cvijet donosio sreću, ali se teško pronalazio. Krenula sam zapravo od nečeg drugog, ali sam svela sve na zečicu u odori koja asocira na tradicionalnu slavensku, ali je zapravo modernizirana (ona nosi tenisice i hlače), koja se nalazi u mnoštvu biljaka koje su buknule u lipnju. Ona bere upravo paprati da joj podare sreću. Sve je jako stilizirano i kolorno kodirano kako bi asociralo na more i polja žita, a ribica koju slučajno otkriva među biljem dodatno potiče osjećaj začudnosti, a i prisutna je jer osobno volim koncept letećih riba. Sve se isprepliće tako da narativno imamo dojam kao da smo zabunom naišli na scenu koja nam nije u potpunosti jasna, ali pruža osjećaj rutine te postojanja narativa i mimo našeg gledanja/razumijevanja.”

Naša Pravila zaštite privatnosti i Uvjeti i odredbe nedavno su ažurirani, a stupaju na snagu 22. svibnja 2018. Pročitajte te dokumente u cijelosti kako biste bili sigurni da razumijete na koji način korporacija Molson Coors prikuplja, upotrebljava i otkriva vaše podatke. Pritisnite ispod za pregled ovog web-mjesta.

Ako ste pročitali ova pravila i ne slažete se s njima, ili ne želite da se vaše informacije upotrebljavaju na taj način, zatvorite ovu stranicu. Za više informacija o načinu na koji prekinuti pretplatu ili ažurirati svoje informacije, pregledajte Pravila zaštite privatnosti.